Fermer le panneau de recherche

Appuyez sur Entrée pour rechercher ou ESC pour annuler.

Matthieu 25
Les Évangiles en Corse


1 « cusì, u regnu di i celi serà cum’è e dece giuvanotte chì avianu pigliatu e lumere è andavanu à truvà u sposu. 2 Cinque eranu capivane è cinque eranu astute. 3 E cinque capivane avianu pigliatu e lumere ma ogliu ùn n’avianu. 4 L’astute invece avianu pigliatu e lumere cù i so vasetti di l’ogliu. 5 È po, cum’è u sposu a s’allungava, l’hè venutu u sonnu à tutte, è si sò addurmintate. 6 À mezanotte si sente un gridu : ‘eccu u sposu; andate à truvà lu !’ 7 Tutte e giuvanotte si sveglianu è approntanu e so lumere. 8 E capivane dumandanu à l’astute : ‘date ci una cria di u vostru ogliu chì e nostre lumere si spenghjenu.’ 9 L’astute li rispondenu è dicenu : ‘innò perchè chì ùn basteria nè à voi nè à noi : andate piuttostu à cumprà lu ind’è i marcanti.’ 10 E cinque capivane andetenu à cumprà lu, ma tandu ghjunse u sposu ; quelle chì eranu pronte entrinu cun ellu in a nozza è a porta fù chjosa. 11 Più tardi ghjunghjenu ancu l’altre è dicenu : ‘o sgiò patrone, o sgiò patrone, aprite ci a porta !’ 12 Ma quellu risponde : ‘da veru, a vi dicu, eu ùn vi cunnoscu.’ 13 Dunque state svegli, chì ùn sapete nè u ghjornu nè l’ora. » 14 « Hè com’è unu chì, prima di parte in viaghju, chjamò i so servi è li rimesse a so robba. 15 À unu deti cinqui talenti, à l’altru dui, è à un antru unu solu, à ugnunu secondu e so capacità, è po si n’andò. 16 Subitu, quellu chì avia ricevutu i cinqui talenti andò à fà li fruttà è ne guadagnò altri è cinque. 17 Listessa quellu di i dui talenti ne guadagnò altri è dui. 18 Ma quellu chì n’avia ricivutu unu fece un tufonu in terra è ci piattò u soldu di u so Patrone. 19 Dopu un bellu pezzu, affacca u Patrone di sti servi è arreguleghja i so conti cun elli. 20 Quellu chì avia ricivutu i cinqui talenti si fece avanti, purghjendu ne altri è cinque, è disse : ‘o Signore, m’ai datu cinqui talenti, eccu n’aghju guadantu altri è cinque.’ 21 U Patrone li disse : ‘bravu, o servu bonu è fidu, sì statu fidu in u pocu, ti stabilisceraghju annantu à l’assai, vene è sparti l’alegria di u to Patrone.’ 22 Quellu di i dui talenti si fece avanti ancu ellu è disse : ‘o Signore, m’ai datu dui talenti, eccu n’aghju guadantu altri è dui.’ 23 U Patrone li disse : ‘bravu, o servu bonu è fidu, sì statu fidu in u pocu, ti stabilisceraghju annantu à l’assai, vene è sparti l’alegria di u to Patrone.’ 24 Ma quellu chì avia ricivutu un talentu solu si fece avanti ancu ellu è disse : ‘o Signore, sapia chì tù sì un omu duru, seghi induve tù ùn ai suminatu è cogli induve tù ùn ai spartu, 25 di paura, mi sò alluntanatu è aghju piattu u to talentu sottu terra : eccu u toiu.’ 26 Ma u Patrone li disse : ‘servu gattivu è stercaghju, a sapii ch’È segu ind’è ùn aghju suminatu è ch’eu cogliu ind’è ùn aghju spartu. 27 Ci era vulsutu chè tù purtessi i mo soldi à i banchieri, cusì, à u ghjunghje, aviu ritrovu u meu cù u so fruttu. 28 Levate li stu talentu è date lu à quellu chì ne hà dece ; 29 perchè à chì hà, li si darà è ne averà in sopra più, ma à chì ùn hà, ancu ciò ch’ellu hà li serà levatu. 30 È lampate in a bughjura di fora u servu inutile : culà ci seranu i pienti è i chirchenni.’ » 31 « Quand’ellu vinerà u Figliolu di l’Omu in a so gloria, cù tutti l’anghjuli cun ellu, puserà annantu u tronu di a so gloria. 32 Li s’accuglieranu davanti tutte e Nazione è sceglierà à vuleghju, com’è u pastore spicca l’agnelli da e pecure. 33 Metterà e pecure à a so diritta è l’agnelli à a so manca. 34 Tandu u Rè dicerà à quelli chì seranu à a so diritta : ‘vinite, i benedetti di u mo Babbu, ricevite a lascita di u Regnu appruntatu per voi dapoi a fundazione di u mondu, 35 chì aghju avutu a fame è m’avite datu da manghjà, aghju avutu a sete è m’avite datu da beie, eru furesteru è m’avite accoltu, 36 nudu è m’avite vistutu, eru malatu è m’avite visitatu, eru in prigiò è site vinuti à truvà mi.’ 37 Tandu i ghjusti li rispunderanu : ‘o Signore, quandu t’emu vistu famitu è datu ti da manghjà, o assitatu è datu ti da beie ? 38 Quandu t’emu vistu furesteru è accoltu ti, o nudu è vistutu ti ? 39 Quandu t’emu vistu malatu o in prigiò ed esse vinuti à truvà ti ?’ 40 È u Rè li rispunderà : ‘da veru a vi dicu, apposta chè vo l’avite fatta à unu solu di sti chjuculelli trà i fratelli mei, l’avite fatta à mè.’ 41 « Tandu dicerà à quelli chì sò à a so manca : ‘andate vi ne luntanu da mè, i maladetti, ver di u focu eternu appruntatu da u diavule è i so anghjuli, 42 chì aghju avutu a fame è ùn m’avite datu da manghjà, aghju avutu a sete, è ùn m’avite datu da beie, 43 eru furesteru è ùn m’avite accoltu, nudu è ùn m’avite vistutu,malatu è in prigiò è ùn m’avite visitatu.’ 44 Allora rispunderanu ancu elli: ‘o Signore, quandu t’avemu vistu famitu o assitatu, o furesteru o nudu, o malatu o in prigiò, è ùn t’avemu datu succorsu ?’ 45 Tandu li rispunderà : ‘da veru a vi dicu : apposta chè vo ùn l’avite fatta per unu di sti chjuculelli, ùn l’avite mancu fatta per mè. 46 È si n’anderanu, quessi à via di un castigu eternu, è i ghjusti à via di una vita eterna.’ »

Sauf erreur, cette Bible est dans le domaine public.